beats by dre cheap

PCOS- Sindrom policisticnih ovarija

Image Hosted by ImageShack.us

SINDROM POLICISTIÈNIH JAJNIKA – ÈESTO POSTAVLJANA PITANJA



1. Sindrom i simptomi

1.1. Koliko je èest sindrom policistiènih jajnika?

1.2. Koji su simptomi sindroma policistiènih jajnika?

1.3. Da li je sindrom policistiènih jajnika samo sindrom ili bolest?

1.4. Što uzrokuje sindrom policistiènih jajnika?

1.5. Postoji li lijek za sindrom policistiènih jajnika?

1.1. Koliko je èest sindrom policistiènih jajnika?

Sindrom policistiènih jajnika pogaða otprilike 5-10 posto produktivnih žena i glavni je uzrok neplodnosti. Gotovo 30 posto žena ima iste karakteristike sindroma.

1.2. Koji su simptomi sindorma policistiènih jajnika?

Žene sa sindromom policistiènih jajnika mogu imati neke od slijedeæih simptoma:

Amenoreja (produženi izostanak menstruacije), rijetka menstruacija, i/ili oligomenoreja (neredovita krvarenja) – ciklusi su èesto duži od šest tjedana, sa osam ili manje menstruacija na godinu. Neredovito krvarenje može biti i sa produženim krvarenjem, slabašnim ili teškim krvarenjima ili èestim toèkastim krvarenjima (spotting).
Oligo ili anovulacija (rijetka ili odsutna ovulacija) – dok žene sa sindromom policistiènih jajnika proizvode folikule – tekuæinom ispunjene vreæice na jajnicima koje sadrže jajašce – folikuli èesto ne sazrijevaju i ne oslobaðaju jajašce što je potrebno za ovulaciju. Ti nezreli folikuli stvaraju ciste.
Hiperandrogenizam – povišena razina muških hormona, posebice testosterona, androstenediona i dehidroepiandrosterona sulfata (DHEAS).
Neplodnost – neplodnost je nepostizanje trudnoæe u roku od 6 do 12 mjeseci nezaštiæenih odnosa, ovisno o dobi. Kod sindroma policistiènih jajnika do neplodnosti dolazi zbog disfunkcije ovulacije.
Cistièni jajnici – klasièni policistièni jajnici imaju izgled «nanizanih bisera» ili «biserne ogrlice» sa mnogim cistama (tekuæinom ispunjenih vreæica). Teško je dijagnosticirati sindrom policistiènih jajnika bez prisutnosti cista ili uveæanih jajnika, ali poneke suptilnije alternativne nisu zabilježene ili priznate kao abnormalne na ultrazvuènoj slici.
Poveæani jajnici – policistièni jajnici su èesto 1,5 do 3 puta veæi od normalnih.
Kronièna bol u donjem dijelu trbuha – toèan uzrok ovih bolova nije poznat, ali to mogu biti uveæani jajnici. Bol se smatra kroniènom kada se pojavljuje duže od šest mjeseci.
Pretilost ili dobivanje na težini – èesto žene sa sindromom policistiènih jajnika imaju tzv. oblik jabuke gdje se poveæanje težine koncentrira na trbuhu, slièno naèinu na koji se muškarci debljaju, usporedno sa užim ramenima i nogama. Omjer bokova: struk je slièan kao u žena sa oblikom kruške. Treba naglasiti da je veæina žena sa sindromom policistiènih jajnika pretilo, ali ne sve.
Otpornost na inzulin, hiperinzulinemija i dijabetes – otpornost na inzulin je stanje kada je tijelo nesposobno koristiti inzulin. To je èesto praæeno izjednaèavanjem sa hiperinzulinemijom – prevelikom proizvodnjom inzulina. Ta stanja èesto nastupaju sa normalnom razinom glukoze i mogu dovesti do dijabetesa u kojem se nepodnošenje glukoze dalje smanjuje, a glukoza u krvi može biti povišena.
Dislipidemija (abnormalnost lipida) – neke žene sa sindromom policistiènih jajnika imaju povišen LDL i smanjen HDL - razinu kolesterola, kao i povišene trigliceride.
Hipertenzija (visoki krvni tlak) – krvni tlak preko 140/90.
Hirzutizam (prekomjerna dlakavost) – prekomjeran rast dlaka na licu, bradi, grudima, abdomenu, palcima ili nožnim prstima.
Alopecija (muški tip æelavosti ili stanjivanja kose) – æelavost je èešæa na vrhu glave nego na slijepooènom dijelu.
Akne/masna koža/seboreja – proizvodnja masti je stimulirana prevelikom proizvodnjom androgena. Seboreja je prhut – dijelovi kože poput pahuljica na tjemenu zbog pretjerane masti.
Akantosis nigrikans (tamne mrlje na koži, koje su smeðe, gotovo crne) – èesto na vratu sa stražnje strane ali isto i na pregibima ruku, grudi i izmeðu bedara, povremeno na šakama, laktovima i koljenima. Tamnija koža je èesto baršunasta ili gruba na dodir.
Akrohordoni (znakovi na koži) – sitni znakovi na koži koji obièno nemaju nikakvih simptoma osim ako su potaknuti ribanjem.
1.3. Da li je sindrom policistiènih jajnika samo sindrom ili bolest?

Sindrom policistiènih jajnika uglavnom se smatra sindromom prije nego bolešæu (iako se èesto naziva bolest policistiènih jajnika) jer se manifestira kroz grupu znakova i simptoma koji mogu nastati u razlièitim kombinacijama, prije nego ijedan znani urzok ili izgled.

1.4. Što uzrokuje sindrom policistiènih jajnika?

Toèan uzrok sindroma policistiènih jajnika je nepoznat. Postoje studije u pronalaženju genetskog koda koje govore kako je sindrom policistiènih jajnika naslijedan. Kako netko ima genetsku predispoziciju za dijabetes, tako može imati i za sindrom policistiènih jajnika.

Rastuæa kolekcija podataka predlaže da su povišene razine inzulina nezdrave i pridonose poveæanju proizvodnje androgena, pogoršavajuæi tako simptome sindroma policistiènih jajnika od kozmetièkih pitanja do neplodnosti i na kraju poveæanog rizika od raznih vrsta raka i bolesti srca.

1.5. Postoji li lijek za sindrom policistiènih jajnika?

Ne, to je stanje koje se može lijeèiti, ali ne i izlijeèiti. Tretman simptoma sindroma policistiènih jajnika može pomoæi u smanjivanju rizika od kasnijih zdravstvenih problema.

Moj put kroz trnje neplodnosti
http://mothertobe.blogger.ba
14/06/2007 08:32